prikaz prve stranice dokumenta Psihološke karakteristike pacijenata sa srčanim zatajenjem tijekom Covid-19 pandemije
  Preuzmi
PDF 684.85 KB
diplomski rad
Psihološke karakteristike pacijenata sa srčanim zatajenjem tijekom Covid-19 pandemije
2022. urn:nbn:hr:186:316697
Đurić, Katja
Sveučilište u Rijeci
Filozofski fakultet
Odsjek za psihologiju

Citirajte ovaj rad

Đurić, K. (2022). Psihološke karakteristike pacijenata sa srčanim zatajenjem tijekom Covid-19 pandemije (Diplomski rad). Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:316697

Đurić, Katja. "Psihološke karakteristike pacijenata sa srčanim zatajenjem tijekom Covid-19 pandemije." Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:316697

Đurić, Katja. "Psihološke karakteristike pacijenata sa srčanim zatajenjem tijekom Covid-19 pandemije." Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:316697

Đurić, K. (2022). 'Psihološke karakteristike pacijenata sa srčanim zatajenjem tijekom Covid-19 pandemije', Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, citirano: 17.04.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:316697

Đurić K. Psihološke karakteristike pacijenata sa srčanim zatajenjem tijekom Covid-19 pandemije [Diplomski rad]. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet; 2022 [pristupljeno 17.04.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:316697

K. Đurić, "Psihološke karakteristike pacijenata sa srčanim zatajenjem tijekom Covid-19 pandemije", Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Rijeka, 2022. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:316697

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:316697
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovPsihološke karakteristike pacijenata sa srčanim zatajenjem tijekom Covid-19 pandemije
Naslov (engleski)Psychological Characteristics of Patients with Heart Failure the Covid-19 Pandemic
AutorKatja Đurić
MentorAlessandra Pokrajac-Bulian (mentor)
Član povjerenstvaMiljana Kukić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaAlessandra Pokrajac-Bulian (član povjerenstva)
Član povjerenstvaTamara Mohorić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Rijeci
Filozofski fakultet
(Odsjek za psihologiju)
Rijeka
Datum i država obrane2022-09-26, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Psihologija
Sažetak
Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati razinu depresije, anksioznosti, netolerancije neizvjesnosti i percepciju socijalne podrške bolničkih pacijenata sa zatajivanjem srca u usporedbi s kontrolnom ambulantnom skupinom, tijekom trajanja pandemije COVIDa-19. Također, analizirana je i uloga zdravstvenog stanja, netolerancije neizvjesnosti te percepcije socijalne podrške u objašnjenju izraženosti depresivnih i anksioznih simptoma kod pacijenata s kardiovaskularnim bolestima, kao i medijacijski efekt socijalne podrške u odnosu zdravstvenog stanja i depresivnih simptoma. Istraživanje je provedeno na kliničkom uzorku pacijenata s kardiovaskularnim problemima, od kojih je 74 pacijenata s akutizacijom srčanog zatajenja činilo bolnički uzorak, a 74 pacijenata s problemima srca činilo je ambulantni kontrolni uzorak. U bolničkoj skupini bilo je 56 (75.7%) muškaraca i 18 (24.3%) žena u dobi od 39 do 89 godina, dok je u ambulantnoj skupini bilo 36 (48.6%) muškaraca i 38 (51.4%) žena u dobi od 27 do 80 godina. Svi ispitanici ispunjavali su Ljestvicu generaliziranog anksioznog poremećaja, Upitnik o zdravlju pacijenata, Upitnik netolerancije neizvjesnosti te ENRICHD upitnik socijalne podrške. Rezultati su pokazali da je bolnička skupina pacijenata imala značajno višu razinu depresije i značajno nižu razinu percipirane socijalne podrške u odnosu na ambulantnu skupinu pacijenata. Skupina kojoj pacijent pripada (0 = ambulantna, 1 = bolnička) te inhibitorna i prospektivna netolerancija neizvjesnosti pokazali su se značajnim pozitivnim prediktorima depresije, a percipirana socijalna podrška značajnim negativnim prediktorom depresije, pri čemu je percipirana socijalna podrška medijator u odnosu između pripadnosti bolničkoj skupini pacijenata i depresije. Značajnim pozitivnim prediktorima izraženosti simptoma anksioznosti pokazali su se komorbiditet kronične bubrežne bolesti te inhibitorna netolerancija neizvjesnosti. Rezultati impliciraju da se prilikom tretmana srčanih bolesti, posebice sindroma zatajivanja srca, trebaju ispitati i neke dimenzije psihološkog funkcioniranja kako bi se pacijentima mogla pružiti sveobuhvatna i adekvatna zdravstvena pomoć.
Sažetak (engleski)
The aim of the conducted research was to examine the level of depression, anxiety, intolerance of uncertainty and social support of hospitalized patients with heart failure compared to a control outpatient group, during the duration of the COVID-19 pandemic. Also, the role of health status, intolerance of uncertainty and social support in explaining the expression of depressive and anxiety symptoms in patients with cardiovascular diseases was analyzed, as well as the mediating effect of social support in relation to health status and depressive symptoms. The research was conducted on a clinical sample of patients with cardiovascular problems, of which 74 patients with acute heart failure were the hospital sample, and 74 patients with heart problems were the outpatient control sample. In the hospital group there were 56 (75.7%) men and 18 (24.3%) women, aged 39 to 89, while in the outpatient group there were 36 (48.6%) men and 38 (51.4 %) women, aged 27 to 80 years. All subjects completed the Generalized Anxiety Disorder Scale, the Patient Health Questionnaire, the Intolerance of Uncertainty Questionnaire and the ENRICHD Social Support Questionnaire. The results showed that the hospitalized group had a significantly higher level of depression and a significantly lower level of perceived social support compared to the outpatient group. The group of patients (0 = outpatient, 1 = hospitalized), inhibitory and prospective intolerance of uncertainty proved to be significant positive predictors, and perceived social support was a significant negative predictor of the expression of depressive symptoms, whereby perceived social support is a mediator of the relationship between the hospitalized group of patients and depression. Comorbidity of chronic kidney disease and inhibitory intolerance of uncertainty were found to be significant positive predictors of the expression of anxiety symptoms. The results imply that when treating heart diseases, especially heart failure syndrome, some dimensions of psychological functioning should be examined in order to provide patients with comprehensive and adequate health care.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:186:316697
Studijski programNaziv: Psihologija (jednopredmetni)
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2022-11-23 12:00:37