Paginacija

Moralni razlozi za ateizam
Moralni razlozi za ateizam
Luna Marija Bogadi
Richard Dawkins (Dawkins, 2007.) , Russ Shafer – Landau (Shafer – Landau, 2007.), David Dennett (Dennett, 2009.) samo su neki od filozofa sadašnjice koji se dugi niz godina bave pitanjem morala i njegove neovisnosti od Boga. Naime, gledajući na moral kao fenomen neovisan od Boga i Njegova postojanja, dovelo je do pobune od strane teistički nastrojenih filozofa koji zagovaraju Teoriju Božje zapovijedi i nužnosti Božjeg postojanja za postojanje morala. Svaki od gore navedenih autora...
Moralni relativizam i odgoj
Moralni relativizam i odgoj
Marija-Paola Paulić
Moral je izrazito ljudsko obilježje i upravo je razlikovanje dobra i zla ono što čovjeka izdvaja od ostalih živih bića. Moralnost je ta po kojoj čovjek uopće jest čovjek i tek kao moralna osoba on postaje potpuni čovjek. Ipak, u svijetu u kojemu živimo ne samo da postoje razlike i neslaganja, već su prisutne i suprotnosti u shvaćanju morala i u moralnom suđenju. Ono što je vrijedno i ispravno u jednoj kulturi ili društvu, sasvim je neprihvatljivo u nekoj drugoj kulturi ili...
Morfologija deklinabilnih vrsta riječi u govoru Vrbovskoga
Morfologija deklinabilnih vrsta riječi u govoru Vrbovskoga
Tanja Vrbanac
U radu je prikazan geografski smještaj Vrbovskoga, kao i ključna povijesna zbivanja koja su utjecala na sastav stanovništva. Donesen je pregled dosadašnjih istraživanja govora Vrbovskoga te ključne značajke čakavskoga ikavsko – ekavskoga dijalekta. Središnja tema je morfologija deklinabilnih vrsta riječi u govoru Vrbovskoga, ali prikazane su i fonološke karakteristike radi boljeg razumijevanja. Analiza morfologije deklinabilnih vrsta riječi temelji se na audio zapisu govornika,...
Morfologija deklinabilnih vrsta riječi u govoru Zagorja Ogulinskog
Morfologija deklinabilnih vrsta riječi u govoru Zagorja Ogulinskog
Ines Puškarić
U radu je prikazan geografski i dijalektološki smještaj mjesnoga govora Zagorja Ogulinskog. Nakon pregleda dosadašnjih istraţivanja o ogulinskom govoru i govoru Zagorja Ogulinskog, iznesena je analiza fonološke razine govora Zagorja Ogulinskog. Rad svoje uporište ima u jezičnoj građi snimljenoj audio zapisom u prosincu 2019. godine, ali i autoričinu poznavanju idioma koji govori u svakodnevnoj uporabi. U središnjem dijelu rada prikazana je morfologija deklinabilnih vrsta rijeĉi....
Morfologija imenica a-vrste u mjesnom govoru Kostrene
Morfologija imenica a-vrste u mjesnom govoru Kostrene
Lea Vidaković
U ovomu se radu obrađuje morfologija imenica a-vrste u mjesnom govoru Kostrene, koji je dijelom čakavskog ekavskog dijalekta, odnosno njegova primorskog poddijalekta. Kao sam uvod u morfologiju imenica a-vrste obrađen je fonološki inventar, kao i naglasni sustav u ovom mjesnom govoru. Uz brojne primjere prikazuju se morfološke osobitosti imenica avrste, kao i popratne fonološke osobitosti. Pri objašnjavanju osobitosti svakoga padeža polazilo se iz ishodišnog sustava,...
Morfologija imenica u govoru Crnoga Luga
Morfologija imenica u govoru Crnoga Luga
Nikolina Knaus
U ovom se radu opisuje morfologija imenica mjesnoga govora Crnoga Luga u Gorskome kotaru koji pripada zapadnomu podtipu gorskokotarske kajkavštine. Rad je istraživačkoga tipa, a zaključci se temelje na transkripciji snimljenih imeničkih paradigmi na području Crnoga Luga u ljetnim mjesecima 2020. godine. Imenice su svrstane u tri sklonidbene vrste prema gramatičkome morfemu u Gjd., odnosno u a-, e- te i-vrstu. Imenice muškoga i srednjega roda crnoluškoga govora pripale su a-vrsti, a...
Morfologija imenskih riječi u gramatici Oblici književne hrvaštine Vinka Pacela
Morfologija imenskih riječi u gramatici Oblici književne hrvaštine Vinka Pacela
Marina Katić
U ovome se diplomskome radu donosi morfološka analiza imenskih riječi u gramatici Vinka Pacela iz 1865. Oblici književne hrvaštine. Spomenuta je gramatika nastala u doba kada su dotadašnje pristaše riječke filološke škole odustali od književnojezične koncepcije koju je promovirao Fran Kurelac, središnja ličnost te jezične struje. Stoga je donesen pregled morfoloških značajki u odnosu na riječku, ali i zagrebačku filološku školu. U uvodu se govori o autorovoj biografiji...
Morfološka analiza bajke
Morfološka analiza bajke
Brigita Knežević
Bajka je književna vrsta s kojom se svi susreću još kao djeca. Sam pojam bajke nije jednostavno definirati te postoje različita tumačenja ovoga pojma. Osim u tumačenju pojma, brojni se proučavatelji i istraživači međusobno razilaze i u njezinom definiranju i određenju kao književne vrste. Njezine različite forme (od narodne, preko umjetničke bajke do moderne fantastične priče) uvjetovali su i raznolikost istraživačkih metoda i pristupa. U ovome će se radu bajka sagledati...
Morfološko nazivlje u Bogoslava Šuleka
Morfološko nazivlje u Bogoslava Šuleka
Mateja Kocijan
19. stoljeće jest stoljeće u kojem imamo burna politička, ali i jezikoslovna pitanja i previranja koja su značajna za daljnji razvoj hrvatskog jezika i književnosti te se ono dijeli na tri dijela: ilirsko razdoblje, razdoblje filoloških škola i razdoblje hrvatskih vukovaca. Bogoslav Šulek je bio pripadnik zagrebačke filološke škole kojoj je predvodnik bio Adolf Veber Tkalčević, a ostali istaknutiji predstavnici još su Antun Mažuranić, Vjekoslav Babukić, Ivan Mažuranić,...
Morski otpad u Jadranu
Morski otpad u Jadranu
Ivan Gračanin
Morski otpad, uključujući plastiku, prisutni su u svim svjetskim morima. Stoga je važno podići svijest o potencijalnim ekološkim posljedicama morskog otpada i plastike jer negativno utječu na kvalitetu morskog okoliša, gospodarstva, javnog zdravlja i sigurnosti. U Hrvatskoj morski otpad predstavlja problematiku o kojoj se raspravlja više od 15 godina, no problem je nedostatak spremnosti za sučeljavanje s tim ozbiljnim problemom, nepostojeća administrativna koordinacija, financijska...
Most koji spaja i razdvaja u djelu Ive Andrića - Na Drini ćuprija
Most koji spaja i razdvaja u djelu Ive Andrića - Na Drini ćuprija
Ivona Butumović
Tema rada je most koji spaja i razdvaja u djelu Ive Andrića: Na Drini ćuprija, pri čemu se analiziraju razlozi zbog čega most u djelu spaja, a zbog čega razdvaja. Analiza romana je pokazala kako je most u romanu više razdvojio dvije suprotne strane jer sam roman završava miniranjem mosta i tužnim sudbinama ljudi vezanim uz njega.

Paginacija