Pages
-
-
Kultura kasnog kapitalizma - od društva spektakla do postmodernog stanja
-
Vjekoslav Ćavar Kulturalne promjene globalnog društva kasnog kapitalizma – teorijski najčešće obrađene pojmom postmodernosti - izuzetno su kompleksan i nedovoljno kritički obrađen fenomen. Stoga će ovaj rad kritičkom analizom diskursa pratiti neke od teorija koje transdisciplinarno obrađuju postmodernu kulturu, gledajući ju kao povijesnu epohu i političko-ekonomski simptom razvojnih faza kapitalističkog načina proizvodnje. U prvom dijelu rada biti će skiciran povijesni okvir nastanka...
-
-
Kultura nasilja u suvremenom SAD-u
-
Ela Domitrović Cilj ovog rada je pomoću teorijske osnove pojmova „kultura“ i „nasilje“, analizirati način na koji se rasizam manifestira u suvremenom društvu Sjedinjenih Američkih Država na primjeru spomenika Konfederativnom zapovjedniku, govoru mržnje te policijske brutalnosti. Pritom važno se osvrnuti na početak kolonizacije današnjeg teritorija SAD-a te robovlasnički sustav kao oblik režima koji je omogućio prosperitet nacije. Poseban naglasak stavljen je na Građanski rat koji je...
-
-
Kultura odgojno-obrazovne ustanove
-
Ana Zebić Kultura odgojno-obrazovne ustanove u hrvatskoj pedagoškoj literaturi je relativno nov pojam. Pod tim se pojmom najčešće podrazumijeva akumulacija mnogih individualnih vrijednosti i normi, stavova i vjerovanja, rituala povijesti i tradicije i dr. koji čine nepisana pravila o tome kako treba misliti, osjećati, ponašati se i djelovati u određenoj odgojnoobrazovnoj ustanovi. Uz to, pojam kulture odgojno-obrazovne ustanove obuhvaća i socijalne interakcije te ih u velikoj mjeri određuje....
-
-
Kultura sjećanja Gorskog Kotara
-
Tamara Kosanović Ovaj diplomski rad bavi se temom kulture sjećanja na prostoru Gorskog kotara koji je oduvijek bio zatvoreniji od ostatka države. Rad obuhvaća izgrađenu spomeničku baštinu u čast Narodnooslobodilačke borbe putem koje se manifestira kolektivno sjećanje naroda ovog prostora. Prvi dio rada obuhvaća spomeničku baštinu podijeljenu u kategorije realističnih spomenika, modernističkih te autentičnih spomenika, odnosno mjesta sjećanja, pojma kojeg je popularizirao francuski...
-
-
Kultura sjećanja Vukovara kroz popularnu kulturu
-
Ines Vučemilović Ovaj rad se u prvom dijelu bavi analizom i objašnjenjem kulture sjećanja i popularne kulture. Kultura sjećanja u najširem smislu odgovara na pitanje Što ne smijemo zaboraviti? Popularna kultura, koncept koji ima bezbroj definicija, općenito se definira kao ona kultura koju masa ljudi konzumira. Rad opisuje bogatu kulturu sjećanja Vukovara, grada koji je 1991. nastradao u Domovinskom ratu. Drugi dio rada bavi se analizom filma, glazbe i grafita/murala s tematikom Vukovara koji su samo...
-
-
Kultura sjećanja na Domovinski rat u Slavonskom Brodu i okolici
-
Ines Ivančić Ovaj diplomski rad bavi se istraživanjem kulture sjećanja na području Slavonskog Broda i njegove okolice. Rad se sastoji od dva dijela: prvi dio temelji se na povijesnom kontekstu, odnosno analizi uzroka Domovinskog rata u Hrvatskoj te o događajima u Slavonskom Brodu i okolici za vrijeme rata. Objašnjeno je i zašto je ovaj dio Slavonije bio toliko zahvaćen ratom, iako nije bilo konkretnih ciljeva za osvajanje istog. Drugi dio rada temelji se na spomeničkoj baštini, danima sjećanja...
-
-
Kultura sjećanja u kontekstu atomskog bombardiranja Hirošime i Nagasakia
-
Leo Berišić Cilj ovog rada je istražiti studije o kulturnom sjećanju kroz prikaz nekih od najznačajnijih teoretičara tog interdisciplinarnog područja, počevši od Mauricea Halbwachsa i Jana Assmana, odnosno preispitati ulogu povijesti u istom. Počevši od pojmova poput kolektivno i individualno sjećanje, do šireg značenja termina kulturnog sjećanja. Razmotriti sociološke i kulturne kontekste istog, odnosno koji su neki od mogućih načina njihove upotrebe u konstrukciji političkih,...
-
-
Kultura skvotiranja u gradu Rijeci
-
Magdalena Fišter U ovom završnom radu bavit ću se fenomenom skvotiranja, postavit ću ga u kontekst grada Rijeke. Koristit ću se primjerom riječkog skvota Graciani kako bi približila kulturu življenja u skvotu i postojanje struktura unutar zajednice. Strukture koje ću istražiti uključuju ideologiju, sustav uloga i postojanje hijerarhije unutar skvota. Detaljno ću istražiti odnose između skvotera, a zatim ću pozicionirati skvot u odnosu na društvo i sistem. Koristit ću se Dijkovim...
-
-
Kultura smrti
-
Eda Kušen Ljudi na drugačiji način gledaju na smrti te postoje dva glavna pogleda na smrt. Kao što smrt utječe na pojedinca tako i utječe na njegovu društvenu skupinu, bilo na njegovu obitelj ili poznanike. Poslije same smrti dolazi do obreda prijelaza i postoji poseban način pripreme pokojnika na sprovod, koji predstavlja posljednji ispraćaj pokojnika. Samo groblje se tijekom povijesti iznimno promijenilo te se sa time mijenjao i način žaljenja za pokojnikom. Bavila sam se istraživanjem...
-
-
Kultura tetovaža
-
Maja Brašnić Ovaj završni rad obuhvaća cijeli svijet umjetnosti tetoviranja kroz povijest pa do danas. Glavna ideja rada analizira pitanje što tetovaže znače ljudima u suvremenom svijetu i njihova iskustva sa svojim tetovažama, na temelju kojih se može zaključiti na koji se način percipiranje tetovaža mijenja kroz vrijeme u različitim dobnim skupinama. Rad započinje s uvodom u kojem su iznesene glavne teme analizirane u radu. Također, navedeni su problemi i pitanja kojima se rad bavi te...
-
-
Kulturalna analiza serija "Oz" i "Orange is the New Black"
-
Hana Peškir Ovaj rad pružit će analizu popularnih američkih tv-serija čija je tematika vezana isključivo uz zatvor i zatvorski život pojedinaca. Radi se o serijama Oz i Orange is the New Black koje mi služe kao temelji za obradu različitih koncepata neodvojivih od kulturalnih i društvenih elemenata. Fokus rada će biti na konceptima seksualnosti, moći, autoriteta te zatvora kao totalne institucije. Analizu provodim oslanjanjem na teorije i teoretičare čije sam radove upoznala svojim...
-
-
Kulturalni ekran i strukturiranje subjektivnosti
-
Martina Lončar-Petrinjak Ovaj rad bavi se strukturiranjem ženske subjektivnosti u klasičnom holivudskom filmu. Analizirani su odnosi muško– žensko te je na temelju nekih feminističkih i djelomice psihoanalitičkih teorija utvrđena struktura ženskih likova kao pasivnih, izloženih za gledanje, dok su muški likovi ti koji su elaborirani kao pokretači radnje, aktivni sudionici čija aktivnost određuje sudbinu ženskih likova. Na primjeru Hitchcockovih filmova „Prozor u dvorište“, „Vrtoglavica“,...
Pages
